2022. godine na području kolodvora Zagreb Borongaj smrtno su stradale četiri osobe. Brojne edukativne akcije i upozorenja nisu dovoljni, a povodom toga je SGI predložio nekoliko rješenja.

U Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa u RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine Ministarstvo unutarnjih poslova prepoznaje čovjeka kao najodgovornijeg čimbenika. I to kroz tri razine odgovornosti: odgovornost sudionika cestovnog prometa, odgovornost kreatora ili planera prometa te odgovornost upravitelja infrastrukture.
Ta odgovornost najbolje se vidi upravo na području željezničkog kolodvora Borongaj i ŽCP-a Trnava. Vjerojatno je neobično spominjati sudionike cestovnog prometa kao odgovorne za nesreće u željezničkom prometu, ali činjenica je da su u manjoj mjeri korisnici ŽCP Trnava putnici u željezničkom prometu, željeznički radnici pa i vozači cestovnih vozila. Preko 80 % to su građani s područja Donje Dubrave koji kao sudionici cestovnog prometa trebaju doći iz točke A u točku B i tom prilikom prelaze preko željezničke pruge.

Edukacija i prevencija nisu dovoljni jer građani i dalje rade nedozvoljene i rizične radnje i ugrožavaju svoje živote i zdravlje. Tu počinje odgovornost kreatora ili prometnih planera. Nužno je prepoznati poziciju kolodvora Zagreb Borongaja za istočni dio Zagreba. Proteže se duljinom 3 km i dijeli Donju Dubravu na dva dijela. Na tih 3 km postoje pothodnici u stajalištu Maksimir i stajalištu Čulinec te pješački prijelaz u Osječkoj ulici. Na svim ostalim mjestima se pješaci i biciklisti snalaze kako prijeći s jedne strane pruge na drugu.

Malo tko bi se odlučio hodati 20 minuta dulje na jednu ili drugu stranu do jednog od pothodnika. Zbog toga dolazi do stvaranja divljih prijelaza preko pruge na cijelom području kolodvora. I taj problem nepostojanja dovoljnog broja pothodnika je potrebno sustavno riješiti.
Bitno je sagledati dinamiku i intenzitet prometa, bilo željezničkog, bilo pješačkih i biciklističkih tokova. S obzirom da se do sada unaprjeđenje sigurnosti prometa gledalo kroz statističke podatke o nesrećama te smrtno stradalim i ozlijeđenim osobama.

Kad netko strada kasno je. Kreiranje treba temeljiti na svakodnevnom ponašanju. Na području ŽCP Trnava i svih ostalih regularnih i neregularnih prijelaza na području kolodvora Zagreb Borongaj potrebno je krenuti s utvrđivanjem dinamike i intenziteta prometa.
Od toga koliko vlakova prođe i kad ih je najviše do toga koliko pješaka, biciklista pa i vozača mopeda prijeđe preko ŽCP Trnava i koliko njih radi prometni prekršaj i zašto. Visoki intenzitet obuhvaća preko 75 vlakova u 24 sata i preko 7500 vozila u 24 sata. Zato je uz prometne planere potrebno uključiti i psihologe. I jedne i druge imamo u blizini na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj.
Upravo na temelju tih podataka, smatraju, Grad Zagreb bi trebao izgraditi učinkovito rješenje u dvije razine. Tu je i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa koji rješava crne točke, a prijelaz s jedne strane Donje Dubrave na drugu stranu u Trnavi, obuhvaćeno je područjem 8 NPSCP – Aktivni sudionici u prometu (pješaci i biciklisti).

Ako netko kaže da nema dostatnih financijskih sredstava, možemo samo reći kako je Matija Mandić iz KONG ICT na Konferenciji o sigurnosti cestovnog prometa iznio zanimljiv podatak: jedna smrtno stradala osoba u prometu za Republiku Hrvatsku je trošak od 10 milijuna kuna. Samo ove godine su na području kolodvora Zagreb Borongaj smrtno stradale 4 osobe.

Tijekom provedbe projekta „Hobotnica sa stavom – Koraci koji čine razliku“ često se od lokalnog stanovništva i vijećnika GČ Donja Dubrava čuli: stav „Tu ljudi ginu više od 50 godina, nije to ništa novo!“

Safety.guru INSTITUT stoga podržava i predlaže:
1. Prepoznavanje sudionika cestovnog prometa koji stradavaju na području željezničke infrastrukture
2. Uključivanje kreatora prometa i psihologa u rješavanje problema prelaska stanovnika Donje Dubrave s jedne strane pruge na drugu te rješavanje crne točke na području željezničkog stajališta Trnava
3. Izgradnja infrastrukturnog rješenja u dvije razine
4. Pretvorimo Trnavu iz mjesta stradavanja na pruzi u mjesto života, druženja i inovativnih rješenja