Projekt „Hobotnica sa stavom!“ je na pristupačan i zanimljiv način usmjeren ka sudionicima u prometu. Namjera je preventivnim i edukativnim akcijama podići svjesnosti sudionika u prometu o rizičnim ponašanja u njima ugodnom okruženje kao što su koncertima klubovi, kazališne predstave, ulična umjetnost pa i društvene mreže.

Priča o hobotnici
Hobotnica. Octopus vulgaris. Mekušac. Ima 8 krakova s kojima može dosegnuti udaljenost i do 3 metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu u moru. Nevjerojatno je ljupka. Ima dobro razvijen mozak. Hobotnica je iznenađujuće inteligentna morska životinja. Zahvaljujući mnogobrojnim krakovima i inteligenciji, može paralelno obavljati više funkcija. Ipak, odlučuje se uvijek za jednu – prioritetnu! Hobotnica voli dobru glazbu i ples. Uživa u njoj na koncertima. U prometu ipak mobitel drži u džepu, a slušalice oko kraka.
Čovjek. Homo sapiens. Živo biće. Ima 4 kraka s kojima može dosegnuti udaljenost i do 1 metra. Čovjek je odlično prilagođen životu u gradu. Nevjerojatno je simpatičan. Ima visoko razvijen mozak. Čovjek je najinteligentnije i misaono biće. Zahvaljujući mnogobrojnim obavezama i aktivnostima, ignorira činjenicu da je multitasking mit i da je gotovo nemoguće obavljati dvije ili više radnji istovremeno i 100% učinkovito. Takvo djelovanje u prometu dovodi ga u rizik i opasnost od ozljeđivanja, pa i smrti.

Budi kao hobotnica!
Mnogobrojna istraživanja neuroznanosti govore nam da mozak ne obavlja istodobno zadatke, kao što smo mislili ili se nadali da bi mogao. Svaki put kada prelazimo sa slušanja glazbe na pisanje teksta ili razgovora s nekim, u mozgu se odvija proces zaustavljanja i pokretanja.
U jednom od mnogih pisama koje je napisao svom sinu davne 1740., lord Chesterfield napisao je i savjet: “Postoji dovoljno vremena za sve aktivnosti tijekom dana ako ćeš ih raditi jednu po jednu. No, ako ćeš ih raditi paralelno, neće ti biti dovoljna ni jedna godina”. Za Chesterfielda, jedinstveni fokus nije bio samo praktičan način strukturiranja vremena, nego i znak inteligencije. “Ta stalna i neiskorištena pažnja na jedan predmet je sigurna oznaka nadmoćnog genija; kao što su žurba, užurbanost i uznemirenost, neuspješni simptomi slabog i neozbiljnog uma”.
U moderno doba, žurba, užurbanost i uznemirenost postali su redoviti način života mnogih ljudi toliko da smo prihvatili riječ koja opisuje naše napore da odgovorimo na brojne hitne zahtjeve našeg vremena – multitasking.
Koristeći se desetljećima da bi se opisale paralelne sposobnosti obrade računala, multitasking je sada postala skraćenica za ljudski pokušaj da se istovremeno napravi što je moguće više stvari i što je brže moguće, a pri tom koristeći što više uređaja suvremene tehnologije. Kasne 90-te i rane 2000-te, su vrijeme bujanja čovjekovih mogućnosti u više zadataka odjednom.
Riječ multitasking počela se pojavljivati kao “vještina” u životopisima, budući da se od uredskih radnika očekivalo da budu visokotehnološki i visokoučinkoviti timski igrači. “Mi smo poznavatelji više zadataka odjednom – stručnjaci za gomilanje, pritiskanje, pakiranje i preklapanje različitih aktivnosti u našim prevelikim trenucima” napisao je James Gleick u svojoj knjizi “Brže” iz 1999. godine.
Kada govorimo o više zadataka odjednom, zapravo govorimo o pozornosti: umjetnosti obraćanja pozornosti, sposobnosti da preusmjerimo našu pažnju i, šire gledano, da prosuđujemo o tome što su objekti koji su vrijedni naše pažnje.
Ljudi koji su postigli velike stvari i rezultate često se za svoj uspjeh pozivaju na vlastitu fino usavršenu vještinu držanja pozornosti. Na pitanje o njegovom posebnom genijalnosti, Isaac Newton je odgovorio da je, ako je otkrio bilo kakva otkrića, “više zbog pažnje pacijenta nego zbog bilo kojeg drugog talenta”. Danas je naša kolektivna volja da obratimo pozornost prilično slaba. U ne tako dalekoj budućnosti možda ćemo čak koristiti nove uređaje koji će nam pomoći da prevladamo nenamjerne deficite pažnje koje stvaraju današnji uređaji. Naši “tehnološki guverneri” tada će nas podsjetiti da postavimo mentalne granice kada pokušamo učiniti previše, prebrzo, sve odjednom.
Pa opet, možda ćemo se jednostavno prilagoditi i prihvatiti ono što je James Gleick nazvao “stečenom nepažnjom”. E-mailovi koji se slijevaju, mobiteli koji neprestano zvone, poruke koje non stop pristižu.. postati će tek pozadinska buka.
No, od nedavno su se počeli pojavljivati izazovi za etos multitaskinga. Brojne studije pokazale su opasnost od korištenja mobilnih telefona i drugih elektroničkih uređaja tijekom vožnje ili općenito u prometu.
Obzirom na to što su nam pokazali neuroznanost i anegdotski dokazi, ovakvo stanje stalnog intencionalnog samoodvlačenja moglo bi biti duboko štetno za individualno i kulturno blagostanje.
Kada ljudi rade svoj posao samo u “međuprostorima njihovog lutanja uma”, s mrvicama pažnje usredotočenim na mnoge konkurentske zadatke, njihova kultura može dobiti informacije, ali će sigurno oslabiti u mudrosti.

�

Budi kao Hobotnica / Multitasking je mit (8.7.2019.)
SG.I je prepoznao ugroženost mladih osoba u prometu. Mladi i buntovni, traže autoritete i idole u glazbi ili sportu. Informacija koju pruža takav idol pretpostavljena je svemu dosadašnjem i ima snagu prenošenja i percipiranja važnih poruka.
Koncept i promotivna poruka “Budi kao hobotnica” nastao je kao asocijacija na multitasking i čovjekovo precjenjivanje vlastitih sposobnosti i aktivnosti u prometu, a s ciljem zadovoljavanja osobnih potreba. Usporedba s hobotnicom, inteligentnom životinjom, a koja se često zbog svojih mnogobrojnih krakova povezuje s višestrukim istovremenim aktivnostima.

Svaki dan bez mobitela u prometu je dobar dan!
Projekt „Dan bez mobitela u prometu“ ima ciljeve i u širem društvenom kontekstu: sigurniji promet na cestama, čuvanje života i zdravlja građana, smanjenje materijalnih troškova uzrokovanih prometnim nesrećama… Projektu je nositelj Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, podupire ga Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Grada Zagreba, Fakulteta prometnih znanosti Zagreb i Hrvatske gospodarske komore.
Upotreba mobitela u prometu predstavlja velik sigurnosni problem u cijelom svijetu, nazivaju ga četvrtim ubojicom na cestama i brojne države značajno ulažu u kampanje osvješćivanja i prevencije. Projekt Dan bez mobitela u prometu je pokrenut 2017. godine, kada je 21. 10. na zagrebačkom Cvjetnom trgu svečano i uz prisustvo brojnih građana, osoba iz javnog života i političara, inauguriran datum povodom kojega ćemo i svake iduće godine organizirati kampanje osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela u prometu i pozivati na odgovorno ponašanje svih sudionika s ciljem smanjenja broja prometnih nesreća.
Pojava korištenja mobitela u prometu rasprostranjena je u cijelom svijetu i Hrvatska nije izuzetak, što nažalost svakodnevno i sami vidimo na cesti – brojne vozače i bicikliste koji za volanom telefoniraju, kao i pješake dok prelaze prometnice zadubljene u svoje mobilne ekrane.
Nema precizne statistike prema kojoj bi se znalo koliko prometnih nesreća uzrokuje mobitel. Nema propisa za postupke po kojima bi policija prilikom očevida, te pravosuđe prilikom sudskih postupaka, mogli utvrđivati je li mobitel korišten u trenutku nesreće. Policija kroz godinu radi ciljane kontrole korištenja i mobitela u prometu i prema tim rezultatima dobivamo statistiku koja kaže da se godišnje u tom prekršaju uhvati 39 tisuća vozača, što je 4,7 posto u odnosu na ukupan broj svih prekršitelja u prometu.
Zahvaljujući rezultatima istraživanja navika i ponašanja vezano za korištenje mobitela u prometu, kojega smo u okviru projekta proveli kao prvo takve vrste u Hrvatskoj, mogli smo zaključivati da je korištenje mobitela u prometu ponašanje koje se smatra društveno prihvatljivim i ne shvaća se opasnim i neodgovornim, kao što je to, primjerice, slučaj s brzinom, alkoholom ili drogom. Čak 91 posto vozača koristi mobitel za volanom, 33 posto biciklista i 50 posto pješaka prilikom prelaska raskrižja i prometnica. Korištenje mobitela se tretira potrebom i nužnošću u svakodnevnom životu, i vrlo je niska svijest o razini distrakcije koju radi korištenje mobitela u prometu. Zato smo proveli i prvo istraživanje distrakcije uzrokovane korištenjem mobitela za volanom, koje je pokazalo i do tri puta sporije reakcije vozača ako ima mobitel u ruci!
Prvenstveni cilj kampanje je podizanje svjesnosti kod svih sudionika u prometu (vozača, biciklista i pješaka) da je korištenje mobitela u prometu neodgovorno ponašanje prema sebi i drugima i da je jako opasno, jer zbog distrakcije dolazi do teških prometnih nesreća. Cilj kampanje je promijeniti neodgovorno ponašanja u odgovorno – prema sebi i drugima i stvoriti nove, odgovorne i sigurne navike u prometu.
SG.I već treću godinu podržava i provodi aktivnosti vezane podizanje svjesnosti o opasnostima uporabe mobitela u prometu.

Polvo com atitude
Grad Lisabon je imao tolikih problema s ružnim grafitima na svakom koraku grada da gradske vlasti više nisu znale kako im doskočiti. Kada su shvatili da je nemoguće ukloniti grafite, odlučili su se na posve suprotan pristup i jednostavno počeli subvencionirati crtanje grafita. Danas u Lisabonu umjesto ružnih crteža na svakom koraku postoje prava umjetnička djela nastala u suradnji umjetnika i gradskih vlasti. Lisabon se vodio izrekom: “Ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se”, a rezultati su impresivni.
Stvarati novu ili dodanu vrijednost nečemu što već postoji izuzetno je teško, ali i motivirajuće. „Polvo com atitude!“ upravo je stvaranje dodatne vrijednosti svim našim dionicima uključenim u projekt „Hobotnica sa stavom!“. Projekt je jednostavno genijalan iz razloga što se na deset metara dugom zidu, najfrekventnijem mjestu “Calçada da Glória”, uz samu uspinjaču, ne tako običnog grada, već grada Lisabona, koji ulazi u 10 najpoznatijih gradova po sjajnim grafitima našla i naša “Hobotnica sa stavom!”
No, zašto je to dodana vrijednost svim našim dionicima?!?
Prvo treba naglasiti suradnju s poznatim umjetnikom i grafiterom koji je dobio priliku pokazati svoje umijeće u Lisabonu. Koliko je on ponosan na nas, toliko smo i mi ponosni na njega.
Na drugom mjestu su svi dosadašnji izvođači koji su na neki način sudjelovali u realizaciji projekta „Budi kao hobotnica“. Tu su rock bendovi koji su svirali na Ruđer Festu u Jabuci, tu je i Zuhra, a tu si i domaćini iz KSET-a, FER-a i tehničke škole Ruđer Bošković.
Svi oni su na svoj način dali doprinos „Hobotnici sa stavom!“
Na trećem mjestu je naš sponzori AZM, koji nas je financijski podržao u projektu i osjeća se također dijelom nove „Polvo com atitude!“.
Tu su i naši mladi kojima smo do sada predstavljali „Hobotnicu sa stavom!“. Rockeri u Jabuci, studenti FER-a i Sveučilišta Libertas te učenici Ruđera.
Na kraju smo tu i mi, članovi Instituta, sretni što je Hobica napravila prvi korak u svijet i dalje dobiva na novoj vrijednosti.

Osmjehom do sigurnosti
U kazalištu Vidra, predstava za sve generacije “Ocat i sin” proslavila je svoju 100 izvedbu! Ulogu tate punog iskustva igra Zlatan Zuhrić Zuhra, veteran kazališnog humora, a ulogu sina Tin Sedlar, stand up komičar i član Studija Smijeha. U ovoj komediji vidi se generacijski jaz oca i sina. I dok otac predstavlja stariju generaciju i teži sigurnijim metodama, sin je tipičan primjer modernog dečka koji voli sve što vole mladi. Otac je isplanirao cijeli dan, no sin ima druge planove jer se sprema na spoj. Ponosni otac koristi sve svoje moći kako bi sina pripremio na najbolji mogući način.
Uporaba mobitela i sve većeg broj mobilnih aplikacija postali su svakodnevica bez koje je suvremeni život nezamisliv. Osim pozitivnih učinaka koje donose mobiteli, niz je i negativnih posljedica. Prema statistikama mobitel je 3. ubojica u prometu u Republici Hrvatskoj. Mobitele u prometu koristi 90 % vozača, 50 % pješaka i 33 % biciklista. U kombinaciji sa slušalicama, mobitel odvlači pozornost dionika prometa što za posljedicu ima povećan broj ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba, naročito mladih.
Projekt „Hobotnica sa stavom!“ osvješćuje mlade ljude o rizičnom ponašanju te ih usmjerava na pozitivno i sigurno djelovanje u prometu. Mlade i buntovne osobe traže autoritete i idole u javnim osobama. Informacija koju im pruža idol u „pitomom“ glazbenom ili kazališnom okruženju, u kojem se mladi osjećaju sigurno i ugodno, pretpostavljena je svemu dosadašnjem i ima veću snagu prenošenja i percipiranja važnih poruka. Upravo zato je ostvarena suradnja sa stand up komičarima Zlatanom Zuhrić i Tinom Sedlarom koji su prilagodili predstavu „Ocat i sin“ i inputirali edukativne poruke o sigurnosti u prometu te omogućili pasivno educiranje i korigiranje loših stečenih navika gledatelja.
Suradnjom s kazalištem „Vidra“ i predstavom „Ocat i sin“ obilježen je Nacionalni dan bez mobitela u prometu. Gledatelji su prije i nakon predstave upoznati s projektom i njegovim aktivnostima te su im biti podijeljeni edukativno-promotivni materijali (majica, letak i sticker).
Gledatelji su kroz 80 minuta smijeha educirani o pravim životnim vrijednostima i s novim i utvrđenim spoznajama izašli su sigurni u promet.

Gluhi i slabočujni (2021.)
U doba pandemije COVID-19 pokrenute se aktivnosti Hobotnice sa stavom! prema dizanju svjesnosti o zahtjevima gluhih i slabočujnih osoba. Aktivnosti su prvenstveno bile usmjerene prema upoznavanju znakovnog jezika. Sa znakovnim jezikom kojim se poručuje „Ne mobitelu u prometu!“ upoznati su studenti, ali i radnici našeg sponzora Rail Cargo Logistics. Isto tako su predstavnici gluhih i slabočujnih osoba naglasili određene prednosti odgovornog korištenja mobilnih uređaja u prometu za sve gluhe i slabočujne osobe. Sve aktivnosti su dokumentirane u video zapisima na službenom youtube kanalu.