Projekti koji su usmjereni ka stručnom i istraživačkom radu kako bi se što bolje utvrdilo postojeće stanje određene prometne situacija i na temelju toga predložila rješenja za unaprjeđenje sigurnosti života i zdravlja sudionika u prometu. Takva rješenja podloga su za donošenje odluka mjerodavnih prometnih planera ali i za organiziranje edukativnih i preventivnih akcija.

Profesionalni vozač (2019.)
Istraživanje poznavanja prometnih propisa i znakova na mjestima susreta cestovne i željezničke infrastrukture. Istraživanje je provedeno na 100 profesionalnih vozača, odnosno vozača autobusa, kamiona i vlakova. Anketna pitanja su grupirana u pet područja: opće informacije te četiri temeljna područja safety.guru INSTITUTA: promet, sigurnost, psihologija i kultura.
Anketom je obuhvaćena samo jedna žena i to na zanimanju strojovođa, a što nam pokazuje da se radi o zanimanju za koje se uglavnom odlučuju muškarci. Kod vozača cestovnih vozila prosječna starosna dob je 50 god., a kod strojovođa 39 god. Obrazovanje i iskustvo imaju, ali ne na zavidnom nivou.
Podjednako sudjeluju i imaju iskustva u domaćem i međunarodnom prometu te prevoze i ljude i robu prema određenim zadanim specifičnostima.
Iz područja kulture i edukacije zanimljivo je naglasiti kako postoji reciprocitet između udjela u kopnenom prometu i redovitog poučavanja. Iako cestovni promet obuhvaća 80 % kopnenog prometa, kad je riječ o edukaciji tek 27,4 % cestovnih profesionalnih vozača ima redovito poučavanja, a čak 94,1 % strojovođa. I jedni i drugi se slažu kako je kod 50 % cestovnih vozača i 90 % pješaka nezadovoljavajuća prometna kultura i kako je nužno ulaganje u edukaciju. Iz područja psihologije vidljivo je kako je posao profesionalnih vozača stresan te djelomično utječe na njihovo zdravlje. Iz područja prometa i sigurnosti važno je naglasiti neka inovativne preporuke poput video nadzora na ŽCP-ima za strojovođe ili horizontalne signalizacije i upozorenja na nailazak na ŽCP-e u navigacijskim uređajima kod cestovnih vozača. Tu su još preporuke za stavljanje klasičnog cestovnog semafora pri nailasku na ŽCP, ali i promjene pravila pri križanju cestovne prometnice s industrijskim kolosijekom te s prugom na kojoj je prekinut željeznički promet.
Osnovne pretpostavke profesionalnih vozača, a prema 4 osnovne kategorije Instituta:
Promet: profesionalni vozač je netko tko je adekvatno školovan i plaćen za prijevoz ljudi i robe.
Sigurnost: profesionalni vozač je netko tko je odgovoran za svoje djelovanje u prometu na siguran način kako ne bi ugrozio sebe i ostale dionike prometa.
Psihologija: profesionalni vozač je netko tko razmišlja o sigurnom djelovanju u prometu.
Kultura: profesionalni vozač je netko tko to razumije, prihvaća i djeluje u prometu prema prometnim pravilima i propisima. Ima ljubav, empatiju, toleranciju i strpljenje za sve dionike prometa.
U svijetu u kojem je informacija valuta, a znanje najdragocjenija roba, ulaganje u edukaciju je imperativ društva. Cjeloživotno obrazovanje je najmoćnije oružje, nužnost i jedini pravi odabir svakog pojedinog korisnika prometa.

Ovi rezultati prezentirani su na 11. konferenciji ILCAD, a također će biti uključeni kad dio stručnog rada za nadolazeću konferenciju o DOP-u.

Divlji prijelaz Vrapče (2019.)
Divlji prijelazi preko pruge ljudi su napravili iz razno raznih razloga. Tijekom 2019. godine smo obišli prugu od Podsused stajališta do kolodvora Sesvete i prepoznali preko 30 divljih prijelaza, odnosno neregularnih prijelaza preko pruge. Jedan od takvih prijelaza je kod potoka Vrapčak, prepoznat od strane strojovođa kao najrizičniji prijelaz na tom dijelu pruge. U 90 minuta praćenja događanja na divljem prijelazu Vrapčak moguće je zaključiti kako svake dvije minute preko pruge prijeđe 7 osoba, na svakih 15 osoba koji prođu preko pruge prođe jedna osoba kroz pothodnik, a svake 3 minute naiđe jedan vlak. Uz samu opasnost prelaska pruge tu su još dodatne otežavajuće činjenice. Preko 10 % njih prenosi bicikl preko pruge, a jedan muškarac je imao i sjedalicu s djetetom. Preko 13 % osoba koristi ili mobitel ili slušalice dok prelaze prugu, a neki još imaju i kapuljače. Skoro 9 % ljudi ima dodatne torbe pri prelasku preko pruge.
Zbog svega navedenog organizirana je preventivno edukativna akcija na divljem prijelazu uz potok Vrapčak zbog čega je SG:I dobio Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti za 2019. godinu. O ovom projektu upoznati su sudionici na konferenciji ILCAD i konferenciji DOP, a putem medija upoznata je sva javnost i sve strukovno zainteresirane organizacije.

Matrica SKPP – sigurnost, kultura, psihologija i promet (2019)
Željeznička poduzeća ulažu značajne resurse u stvaranje tehničkih uvjeta za odvijanje prometa. Posebna pozornost posvećuje se visokoj stručnosti i savjesnosti željezničkih radnika. Sve to dovodi do toga da je ponašanje drugih osoba, odnosno osoba koje nisu izravno uključene u željeznički promet, uzrok preko 90% izvanrednih događaja. Te činjenice za željeznička poduzeća zahtijevaju sagledavanje šireg konteksta sigurnosti prometa. To je jedan od temeljnih smjerova SG.I. Nije više dovoljno statistički zbrajati broj nastradalih u prometu i zaštiti se od odgovornosti. Društveno odgovorna prijevoznička poduzeća bave se prepoznavanjem ponašanja ljudi u prometu te čovjeka stavljaju u središte prometnog sustava.
U sagledavanju šireg konteksta sigurnosti prometa i traženja rješenja za navedene uzroke izvanrednih događaja sve se više uključuju stručnjaci iz područja psihologije. Promet i psihologija sve češće moraju ići ruku pod ruku. U tom cilju izrađena je matrica koja obuhvaća područja sigurnosti, kulture, prometa i psihologije. Za svako pojedino područje prvo su utvrđeni osnovni elementi koji se prate, a zatim su ti elementi ponderirani prema važnostima. Funkcionalnost matrice testirali su timovi studenata na Međunarodnom Sveučilištu Libertas i na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina. Analiza primjene matrice provela se je radi ocjenjivanja stanja određenog promatranog područja gdje se križaju cestovni i željeznički (tračnički) promet, podizanje svjesnosti o opasnostima u prometu te poticanje studenata na sustavno razmišljanje. Testiranja su provedena na konkretnim mjestima gdje se susreće cestovni i željeznički (odnosno tračnički) promet. Osim samih rezultata Matrice za pojedina navedena mjesta studenti su navodili svoje primjedbe i prijedloge na sam sadržaj.
Matrica SKPP prezentirana je na konferenciji DOP.

Industrijski kolosijeci (2020.)
Prijelazi cesta preko željezničkih pruga posebno su značajna područja za sigurnost prometa. To su „crne rupe“ u željezničkom i cestovnom prometu. Broj smrtno stradalih i ozlijeđenih na željezničko cestovnim prijelazima (ŽCP) prelazi preko 30 % broja stradalih u odnosu na ukupan broj ozbiljnih nesreća u željezničkom prometu. Kako bi propusti unutar željezničkog sustava bili što manji tehnička su i tehnološka rješenja uređaja na ŽCP-ima dovedena na visoku razinu sigurnosti, pa i certificiranosti.
Postoji jedan dio prijelaza cestovnih prometnica preko pruge kojem nije posvećena tolika pozornost i aktivnosti. Takve akcije ne provode se na prijelazima cesta preko industrijskih kolosijeka. Na tim križanjima postoje određene razlike. Najviše po pitanju prvenstva prijelaza preko križanja ceste i industrijskog kolosijeka. Prema postojećim pravilima i manevarski sastavi i cestovna vozila se trebaju zaustavljati pri dolasku na takva križanja.
Vozači cestovnih vozila zbog nezaustavljanja na industrijskim kolosijecima rade prekršaje jer već iz prethodnih iskustva znaju da se manevarski sastavi zaustavljaju prije nailaska na cestu. Ti prekršaji imaju manju opasnost po pitanju ugrožavanja vlastitih života i zdravlja. Ipak vozači teško krše pravila sigurnosti cestovnog prometa koje policija ne nadgleda te dolazi do stvaranja loših navika kod vozača. Kad se loše navike s prijelaza preko industrijskih kolosijeka nastave i na prijelazima preko željezničke pruge opasnost se značajno povećava.
Osim kršenja propisa od strane vozača cestovnih vozila, svako nepotrebno zaustavljanje pred industrijskim kolosijekom povećava troškove cestovnih vozača, narušava kvalitetu prometnog toka te negativno utječe na okoliš. U cilju utvrđivanja ponašanja cestovnih vozila na prijelazu preko industrijskih kolosijeka izrađeno je istraživanje na tri prijelaza ceste preko industrijskog matičnjaka u kolodvoru Podsused Tvornica. Slična iskustva su i u drugim zemljama Europske unije te bi pronalaženje sustavnog rješenja za prijelaze cestovnih prometnica preko industrijskih kolosijeka moglo imati šire pozitivne društveno odgovorne učinke.
Tijekom 2020. godine snimljeno je postojeće stanje svih križanja cesta s industrijskim kolosijecima i industrijskim matičnjacima na području grada Zagreba. S rezultatima istraživanja i utvrđenim nepravilnostima upoznati su na okruglom stolu svi zainteresirani sudionici.

Botanički vrt (2020.)
Zadnjih stotinjak godina grad Zagreb je rapidno rastao i razvijao se. Kako po broju stanovnika, tako i po površini koju zauzima. To se može vidjeti i po položaju željezničke pruge od Zaprešića, preko Zagreb Glavnog kolodvora (Zagreb GK) do Sesveta. Prilikom gradnje ta je pruga prolazila rubnim dijelovima grada. Tako je nekada Tehnički muzej bio spremište tramvaja, a Studentski centar u Savskoj prostor sajma s poznatim Francuskim paviljonom. Uz tu su prugu nicale i tvornice poput Plive, Francka, Zvijezde, Nade Dimić, Kraša. Zagrebački Glavni kolodvor tako je pozicioniran uz Botanički vrt i Trg kralja Tomislava. Danas se Zagreb GK nalazi u samoj jezgri grada, a pruga je postala prepreka između strogog centra i novijeg dijela grada izgrađenog južno prema Savi. Takva dobra pozicija Zagreb GK privlači preko 60.000 putnika dnevno koji prigradskim vlakovima putuju u školu ili na posao. Prilikom dolaska na kolodvor ili odlaska putnici se kreću na sve četiri strane svijeta. Negdje su pješački tokovi organizirani na regularan način, poput sjevernog smjera: pothodnikom ispod pruge, kroz kolodvorsku zgradu i preko pješačkog prijelaza do tramvajskog stajališta. No, postoje i oni gdje su putnici pronašli neregularne pješačke tokove. Jedan od njih vodi prema zapadnoj strani grada po kolodvorskom području na kojem je zabranjeno hodanje.
Uz taj neregularni pješački put proteže se Botanički vrt u kojem je izgrađena sjenovita šetnica s planom trajnog prolaza za posjetitelje. Osim posjetitelja Botaničkog vrta ta šetnica bi mogla postati siguran i regularni pješački tok od Zagreb GK do Runjaninove ulice na zapadnoj strani kolodvora. Na taj način ne samo što bi Botanički vrt bio najatraktivniji park u centru grada već bi ljepota zelenila postala prometna i turistička atrakcija grada. Put neregularnom stazom po kolodvorskom području do regularne šetnice kroz Botanički vrt je dug te su u nastavku teksta poglavlja koja pobliže opisuju Zagreb GK, promet vlakova i pješačke tokove, Botanički vrt i šetnicu, most preko Miramarske ceste i adrenalinski park te mogućnosti povezivanja aktivnosti u cilju poboljšanja sigurnosti života i zdravlja putnika. Približavanjem putnika Botaničkom vrtu poboljšala bi se kultura življenja u velikom gradu poput Zagreba.
O opasnostima koje vrebaju uz neregularnu stazicu na području Zagreb GK izrađen je video zapis te izrađen stručni rad za Željeznice 21.

Rijeka kao centar povijesne, kulturne i prometne različitosti i povezanosti (2020.)
S aspekta sigurnosti željezničkog prometa tehnička razina sigurnosti i osposobljenost željezničkih radnika na visokoj je razini. Analize izvanrednih događaja u željezničkom prometu pokazuju kako najveći broj ozbiljnih nesreća prouzroče druge osobe. To su osobe koje nisu izravno povezane sa željezničkim prometom poput putnika ili željezničara. Već desecima godina provode se različite preventivne akcije usmjerene prema drugim osobama kao što je akcija „Vlak je uvijek brži“. Povremeno su preventivne akcije željezničkih poduzeća u vezi s događajima izvan željezničkog sustava. Jedan od takvih je i promoviranje Rijeke kao Europske prijestolnice kulture. Europska je prijestolnica kulture titula koja se jednom godišnje dodjeljuje nekom od europskih gradova. Grad je Rijeka „Europska prijestolnica kulture“ u 2020. Titula je gradu Rijeci dodijeljena za program „Luka različitosti“. Grad Rijeka centar je povijesne, kulturne, ali i prometne različitosti i povezanosti. Prometna povezanost odnosi se na Luku Rijeku i Mediteranski koridor. Taj jednogodišnji događaj bila je izvrsna prilika za podizanje razine sigurnosti i kulture u željezničkom prometu.
Temeljem navedenog teza koja je postavljena u radu je da se urbana, umjetnička intervencija na željezničkim objektima u Rijeci može temeljiti na suvremenim smjernicama društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja. U prvom redu bilo je potrebno napraviti analizu stanja željezničkih objekata na kojima je moguće provoditi urbanu umjetničku intervenciju. To su željeznički mostovi, željezničko cestovni i pješački prijelazi, željezničke ograde, željeznička pruga i druge zgrade. Metodom promatranja i fotografiranja postojećeg stanja izrađena je podloga za sinteze stečenih informacija i znanja. Očekivani je rezultat rada utvrđivanje i provođenje preventivnih akcija na željezničkom području u Rijeci te smanjenje broja izvanrednih događaja.
Rezultati studije prezentirani su na konferenciji DOP.