HOBOTNICA SA STAVOM!
Projekt „Hobotnica sa stavom!“ je na pristupačan i zanimljiv način usmjeren ka sudionicima u prometu. Namjera je preventivnim i edukativnim akcijama podići svjesnosti sudionika u prometu o rizičnim ponašanja u njima ugodnom okruženje kao što su koncertima klubovi, kazališne predstave, ulična umjetnost pa i društvene mreže.
Priča o hobotnici
Hobotnica. Octopus vulgaris. Mekušac. Ima 8 krakova s kojima može dosegnuti udaljenost i do 3 metra. Hobotnica je odlično prilagođena životu u moru. Nevjerojatno je ljupka. Ima dobro razvijen mozak. Hobotnica je iznenađujuće inteligentna morska životinja. Zahvaljujući mnogobrojnim krakovima i inteligenciji, može paralelno obavljati više funkcija. Ipak, odlučuje se uvijek za jednu – prioritetnu! Hobotnica voli dobru glazbu i ples. Uživa u njoj na koncertima. U prometu ipak mobitel drži u džepu, a slušalice oko kraka.
Čovjek. Homo sapiens. Živo biće. Ima 4 kraka s kojima može dosegnuti udaljenost i do 1 metra. Čovjek je odlično prilagođen životu u gradu. Nevjerojatno je simpatičan. Ima visoko razvijen mozak. Čovjek je najinteligentnije i misaono biće. Zahvaljujući mnogobrojnim obavezama i aktivnostima, ignorira činjenicu da je multitasking mit i da je gotovo nemoguće obavljati dvije ili više radnji istovremeno i 100% učinkovito. Takvo djelovanje u prometu dovodi ga u rizik i opasnost od ozljeđivanja, pa i smrti.
Budi kao hobotnica!
Mnogobrojna istraživanja neuroznanosti govore nam da mozak ne obavlja istodobno zadatke, kao što smo mislili ili se nadali da bi mogao. Svaki put kada prelazimo sa slušanja glazbe na pisanje teksta ili razgovora s nekim, u mozgu se odvija proces zaustavljanja i pokretanja.
U jednom od mnogih pisama koje je napisao svom sinu davne 1740., lord Chesterfield napisao je i savjet: “Postoji dovoljno vremena za sve aktivnosti tijekom dana ako ćeš ih raditi jednu po jednu. No, ako ćeš ih raditi paralelno, neće ti biti dovoljna ni jedna godina”. Za Chesterfielda, jedinstveni fokus nije bio samo praktičan način strukturiranja vremena, nego i znak inteligencije. “Ta stalna i neiskorištena pažnja na jedan predmet je sigurna oznaka nadmoćnog genija; kao što su žurba, užurbanost i uznemirenost, neuspješni simptomi slabog i neozbiljnog uma”.
U moderno doba, žurba, užurbanost i uznemirenost postali su redoviti način života mnogih ljudi toliko da smo prihvatili riječ koja opisuje naše napore da odgovorimo na brojne hitne zahtjeve našeg vremena – multitasking.
Koristeći se desetljećima da bi se opisale paralelne sposobnosti obrade računala, multitasking je sada postala skraćenica za ljudski pokušaj da se istovremeno napravi što je moguće više stvari i što je brže moguće, a pri tom koristeći što više uređaja suvremene tehnologije. Kasne 90-te i rane 2000-te, su vrijeme bujanja čovjekovih mogućnosti u više zadataka odjednom.
Riječ multitasking počela se pojavljivati kao “vještina” u životopisima, budući da se od uredskih radnika očekivalo da budu visokotehnološki i visokoučinkoviti timski igrači. “Mi smo poznavatelji više zadataka odjednom – stručnjaci za gomilanje, pritiskanje, pakiranje i preklapanje različitih aktivnosti u našim prevelikim trenucima” napisao je James Gleick u svojoj knjizi “Brže” iz 1999. godine.
Kada govorimo o više zadataka odjednom, zapravo govorimo o pozornosti: umjetnosti obraćanja pozornosti, sposobnosti da preusmjerimo našu pažnju i, šire gledano, da prosuđujemo o tome što su objekti koji su vrijedni naše pažnje.
Ljudi koji su postigli velike stvari i rezultate često se za svoj uspjeh pozivaju na vlastitu fino usavršenu vještinu držanja pozornosti. Na pitanje o njegovom posebnom genijalnosti, Isaac Newton je odgovorio da je, ako je otkrio bilo kakva otkrića, “više zbog pažnje pacijenta nego zbog bilo kojeg drugog talenta”. Danas je naša kolektivna volja da obratimo pozornost prilično slaba. U ne tako dalekoj budućnosti možda ćemo čak koristiti nove uređaje koji će nam pomoći da prevladamo nenamjerne deficite pažnje koje stvaraju današnji uređaji. Naši “tehnološki guverneri” tada će nas podsjetiti da postavimo mentalne granice kada pokušamo učiniti previše, prebrzo, sve odjednom.
Pa opet, možda ćemo se jednostavno prilagoditi i prihvatiti ono što je James Gleick nazvao “stečenom nepažnjom”. E-mailovi koji se slijevaju, mobiteli koji neprestano zvone, poruke koje non stop pristižu.. postati će tek pozadinska buka.
No, od nedavno su se počeli pojavljivati izazovi za etos multitaskinga. Brojne studije pokazale su opasnost od korištenja mobilnih telefona i drugih elektroničkih uređaja tijekom vožnje ili općenito u prometu.
Obzirom na to što su nam pokazali neuroznanost i anegdotski dokazi, ovakvo stanje stalnog intencionalnog samoodvlačenja moglo bi biti duboko štetno za individualno i kulturno blagostanje.
Kada ljudi rade svoj posao samo u “međuprostorima njihovog lutanja uma”, s mrvicama pažnje usredotočenim na mnoge konkurentske zadatke, njihova kultura može dobiti informacije, ali će sigurno oslabiti u mudrosti.
Budi kao Hobotnica / Multitasking je mit (8.7.2019.)
SG.I je prepoznao ugroženost mladih osoba u prometu. Mladi i buntovni, traže autoritete i idole u glazbi ili sportu. Informacija koju pruža takav idol pretpostavljena je svemu dosadašnjem i ima snagu prenošenja i percipiranja važnih poruka.
Koncept i promotivna poruka “Budi kao hobotnica” nastao je kao asocijacija na multitasking i čovjekovo precjenjivanje vlastitih sposobnosti i aktivnosti u prometu, a s ciljem zadovoljavanja osobnih potreba. Usporedba s hobotnicom, inteligentnom životinjom, a koja se često zbog svojih mnogobrojnih krakova povezuje s višestrukim istovremenim aktivnostima.
Svaki dan bez mobitela u prometu je dobar dan!
Projekt „Dan bez mobitela u prometu“ ima ciljeve i u širem društvenom kontekstu: sigurniji promet na cestama, čuvanje života i zdravlja građana, smanjenje materijalnih troškova uzrokovanih prometnim nesrećama… Projektu je nositelj Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, podupire ga Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Grada Zagreba, Fakulteta prometnih znanosti Zagreb i Hrvatske gospodarske komore.
Upotreba mobitela u prometu predstavlja velik sigurnosni problem u cijelom svijetu, nazivaju ga četvrtim ubojicom na cestama i brojne države značajno ulažu u kampanje osvješćivanja i prevencije. Projekt Dan bez mobitela u prometu je pokrenut 2017. godine, kada je 21. 10. na zagrebačkom Cvjetnom trgu svečano i uz prisustvo brojnih građana, osoba iz javnog života i političara, inauguriran datum povodom kojega ćemo i svake iduće godine organizirati kampanje osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela u prometu i pozivati na odgovorno ponašanje svih sudionika s ciljem smanjenja broja prometnih nesreća.
Pojava korištenja mobitela u prometu rasprostranjena je u cijelom svijetu i Hrvatska nije izuzetak, što nažalost svakodnevno i sami vidimo na cesti – brojne vozače i bicikliste koji za volanom telefoniraju, kao i pješake dok prelaze prometnice zadubljene u svoje mobilne ekrane.
Nema precizne statistike prema kojoj bi se znalo koliko prometnih nesreća uzrokuje mobitel. Nema propisa za postupke po kojima bi policija prilikom očevida, te pravosuđe prilikom sudskih postupaka, mogli utvrđivati je li mobitel korišten u trenutku nesreće. Policija kroz godinu radi ciljane kontrole korištenja i mobitela u prometu i prema tim rezultatima dobivamo statistiku koja kaže da se godišnje u tom prekršaju uhvati 39 tisuća vozača, što je 4,7 posto u odnosu na ukupan broj svih prekršitelja u prometu.
Zahvaljujući rezultatima istraživanja navika i ponašanja vezano za korištenje mobitela u prometu, kojega smo u okviru projekta proveli kao prvo takve vrste u Hrvatskoj, mogli smo zaključivati da je korištenje mobitela u prometu ponašanje koje se smatra društveno prihvatljivim i ne shvaća se opasnim i neodgovornim, kao što je to, primjerice, slučaj s brzinom, alkoholom ili drogom. Čak 91 posto vozača koristi mobitel za volanom, 33 posto biciklista i 50 posto pješaka prilikom prelaska raskrižja i prometnica. Korištenje mobitela se tretira potrebom i nužnošću u svakodnevnom životu, i vrlo je niska svijest o razini distrakcije koju radi korištenje mobitela u prometu. Zato smo proveli i prvo istraživanje distrakcije uzrokovane korištenjem mobitela za volanom, koje je pokazalo i do tri puta sporije reakcije vozača ako ima mobitel u ruci!
Prvenstveni cilj kampanje je podizanje svjesnosti kod svih sudionika u prometu (vozača, biciklista i pješaka) da je korištenje mobitela u prometu neodgovorno ponašanje prema sebi i drugima i da je jako opasno, jer zbog distrakcije dolazi do teških prometnih nesreća. Cilj kampanje je promijeniti neodgovorno ponašanja u odgovorno – prema sebi i drugima i stvoriti nove, odgovorne i sigurne navike u prometu.
SG.I već treću godinu podržava i provodi aktivnosti vezane podizanje svjesnosti o opasnostima uporabe mobitela u prometu.
Polvo com atitude
Grad Lisabon je imao tolikih problema s ružnim grafitima na svakom koraku grada da gradske vlasti više nisu znale kako im doskočiti. Kada su shvatili da je nemoguće ukloniti grafite, odlučili su se na posve suprotan pristup i jednostavno počeli subvencionirati crtanje grafita. Danas u Lisabonu umjesto ružnih crteža na svakom koraku postoje prava umjetnička djela nastala u suradnji umjetnika i gradskih vlasti. Lisabon se vodio izrekom: “Ako ih ne možeš pobijediti, pridruži im se”, a rezultati su impresivni.
Stvarati novu ili dodanu vrijednost nečemu što već postoji izuzetno je teško, ali i motivirajuće. „Polvo com atitude!“ upravo je stvaranje dodatne vrijednosti svim našim dionicima uključenim u projekt „Hobotnica sa stavom!“. Projekt je jednostavno genijalan iz razloga što se na deset metara dugom zidu, najfrekventnijem mjestu “Calçada da Glória”, uz samu uspinjaču, ne tako običnog grada, već grada Lisabona, koji ulazi u 10 najpoznatijih gradova po sjajnim grafitima našla i naša “Hobotnica sa stavom!”
No, zašto je to dodana vrijednost svim našim dionicima?!?
Prvo treba naglasiti suradnju s poznatim umjetnikom i grafiterom koji je dobio priliku pokazati svoje umijeće u Lisabonu. Koliko je on ponosan na nas, toliko smo i mi ponosni na njega.
Na drugom mjestu su svi dosadašnji izvođači koji su na neki način sudjelovali u realizaciji projekta „Budi kao hobotnica“. Tu su rock bendovi koji su svirali na Ruđer Festu u Jabuci, tu je i Zuhra, a tu si i domaćini iz KSET-a, FER-a i tehničke škole Ruđer Bošković.
Svi oni su na svoj način dali doprinos „Hobotnici sa stavom!“
Na trećem mjestu je naš sponzori AZM, koji nas je financijski podržao u projektu i osjeća se također dijelom nove „Polvo com atitude!“.
Tu su i naši mladi kojima smo do sada predstavljali „Hobotnicu sa stavom!“. Rockeri u Jabuci, studenti FER-a i Sveučilišta Libertas te učenici Ruđera.
Na kraju smo tu i mi, članovi Instituta, sretni što je Hobica napravila prvi korak u svijet i dalje dobiva na novoj vrijednosti.
Osmjehom do sigurnosti
U kazalištu Vidra, predstava za sve generacije “Ocat i sin” proslavila je svoju 100 izvedbu! Ulogu tate punog iskustva igra Zlatan Zuhrić Zuhra, veteran kazališnog humora, a ulogu sina Tin Sedlar, stand up komičar i član Studija Smijeha. U ovoj komediji vidi se generacijski jaz oca i sina. I dok otac predstavlja stariju generaciju i teži sigurnijim metodama, sin je tipičan primjer modernog dečka koji voli sve što vole mladi. Otac je isplanirao cijeli dan, no sin ima druge planove jer se sprema na spoj. Ponosni otac koristi sve svoje moći kako bi sina pripremio na najbolji mogući način.
Uporaba mobitela i sve većeg broj mobilnih aplikacija postali su svakodnevica bez koje je suvremeni život nezamisliv. Osim pozitivnih učinaka koje donose mobiteli, niz je i negativnih posljedica. Prema statistikama mobitel je 3. ubojica u prometu u Republici Hrvatskoj. Mobitele u prometu koristi 90 % vozača, 50 % pješaka i 33 % biciklista. U kombinaciji sa slušalicama, mobitel odvlači pozornost dionika prometa što za posljedicu ima povećan broj ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba, naročito mladih.
Projekt „Hobotnica sa stavom!“ osvješćuje mlade ljude o rizičnom ponašanju te ih usmjerava na pozitivno i sigurno djelovanje u prometu. Mlade i buntovne osobe traže autoritete i idole u javnim osobama. Informacija koju im pruža idol u „pitomom“ glazbenom ili kazališnom okruženju, u kojem se mladi osjećaju sigurno i ugodno, pretpostavljena je svemu dosadašnjem i ima veću snagu prenošenja i percipiranja važnih poruka. Upravo zato je ostvarena suradnja sa stand up komičarima Zlatanom Zuhrić i Tinom Sedlarom koji su prilagodili predstavu „Ocat i sin“ i inputirali edukativne poruke o sigurnosti u prometu te omogućili pasivno educiranje i korigiranje loših stečenih navika gledatelja.
Suradnjom s kazalištem „Vidra“ i predstavom „Ocat i sin“ obilježen je Nacionalni dan bez mobitela u prometu. Gledatelji su prije i nakon predstave upoznati s projektom i njegovim aktivnostima te su im biti podijeljeni edukativno-promotivni materijali (majica, letak i sticker).
Gledatelji su kroz 80 minuta smijeha educirani o pravim životnim vrijednostima i s novim i utvrđenim spoznajama izašli su sigurni u promet.
Gluhi i slabočujni (2021.)
U doba pandemije COVID-19 pokrenute se aktivnosti Hobotnice sa stavom! prema dizanju svjesnosti o zahtjevima gluhih i slabočujnih osoba. Aktivnosti su prvenstveno bile usmjerene prema upoznavanju znakovnog jezika. Sa znakovnim jezikom kojim se poručuje „Ne mobitelu u prometu!“ upoznati su studenti, ali i radnici našeg sponzora Rail Cargo Logistics. Isto tako su predstavnici gluhih i slabočujnih osoba naglasili određene prednosti odgovornog korištenja mobilnih uređaja u prometu za sve gluhe i slabočujne osobe. Sve aktivnosti su dokumentirane u video zapisima na službenom youtube kanalu.
IMA LI BUDNIH? IZABERI ŽIVOT!
Projekti koji su usmjereni ka stručnom i istraživačkom radu kako bi se što bolje utvrdilo postojeće stanje određene prometne situacija i na temelju toga predložila rješenja za unaprjeđenje sigurnosti života i zdravlja sudionika u prometu. Takva rješenja podloga su za donošenje odluka mjerodavnih prometnih planera ali i za organiziranje edukativnih i preventivnih akcija.
Profesionalni vozač (2019.)
Istraživanje poznavanja prometnih propisa i znakova na mjestima susreta cestovne i željezničke infrastrukture. Istraživanje je provedeno na 100 profesionalnih vozača, odnosno vozača autobusa, kamiona i vlakova. Anketna pitanja su grupirana u pet područja: opće informacije te četiri temeljna područja safety.guru INSTITUTA: promet, sigurnost, psihologija i kultura.
Anketom je obuhvaćena samo jedna žena i to na zanimanju strojovođa, a što nam pokazuje da se radi o zanimanju za koje se uglavnom odlučuju muškarci. Kod vozača cestovnih vozila prosječna starosna dob je 50 god., a kod strojovođa 39 god. Obrazovanje i iskustvo imaju, ali ne na zavidnom nivou.
Podjednako sudjeluju i imaju iskustva u domaćem i međunarodnom prometu te prevoze i ljude i robu prema određenim zadanim specifičnostima.
Iz područja kulture i edukacije zanimljivo je naglasiti kako postoji reciprocitet između udjela u kopnenom prometu i redovitog poučavanja. Iako cestovni promet obuhvaća 80 % kopnenog prometa, kad je riječ o edukaciji tek 27,4 % cestovnih profesionalnih vozača ima redovito poučavanja, a čak 94,1 % strojovođa. I jedni i drugi se slažu kako je kod 50 % cestovnih vozača i 90 % pješaka nezadovoljavajuća prometna kultura i kako je nužno ulaganje u edukaciju. Iz područja psihologije vidljivo je kako je posao profesionalnih vozača stresan te djelomično utječe na njihovo zdravlje. Iz područja prometa i sigurnosti važno je naglasiti neka inovativne preporuke poput video nadzora na ŽCP-ima za strojovođe ili horizontalne signalizacije i upozorenja na nailazak na ŽCP-e u navigacijskim uređajima kod cestovnih vozača. Tu su još preporuke za stavljanje klasičnog cestovnog semafora pri nailasku na ŽCP, ali i promjene pravila pri križanju cestovne prometnice s industrijskim kolosijekom te s prugom na kojoj je prekinut željeznički promet.
Osnovne pretpostavke profesionalnih vozača, a prema 4 osnovne kategorije Instituta:
Promet: profesionalni vozač je netko tko je adekvatno školovan i plaćen za prijevoz ljudi i robe.
Sigurnost: profesionalni vozač je netko tko je odgovoran za svoje djelovanje u prometu na siguran način kako ne bi ugrozio sebe i ostale dionike prometa.
Psihologija: profesionalni vozač je netko tko razmišlja o sigurnom djelovanju u prometu.
Kultura: profesionalni vozač je netko tko to razumije, prihvaća i djeluje u prometu prema prometnim pravilima i propisima. Ima ljubav, empatiju, toleranciju i strpljenje za sve dionike prometa.
U svijetu u kojem je informacija valuta, a znanje najdragocjenija roba, ulaganje u edukaciju je imperativ društva. Cjeloživotno obrazovanje je najmoćnije oružje, nužnost i jedini pravi odabir svakog pojedinog korisnika prometa.
Ovi rezultati prezentirani su na 11. konferenciji ILCAD, a također će biti uključeni kad dio stručnog rada za nadolazeću konferenciju o DOP-u.
Divlji prijelaz Vrapče (2019.)
Divlji prijelazi preko pruge ljudi su napravili iz razno raznih razloga. Tijekom 2019. godine smo obišli prugu od Podsused stajališta do kolodvora Sesvete i prepoznali preko 30 divljih prijelaza, odnosno neregularnih prijelaza preko pruge. Jedan od takvih prijelaza je kod potoka Vrapčak, prepoznat od strane strojovođa kao najrizičniji prijelaz na tom dijelu pruge. U 90 minuta praćenja događanja na divljem prijelazu Vrapčak moguće je zaključiti kako svake dvije minute preko pruge prijeđe 7 osoba, na svakih 15 osoba koji prođu preko pruge prođe jedna osoba kroz pothodnik, a svake 3 minute naiđe jedan vlak. Uz samu opasnost prelaska pruge tu su još dodatne otežavajuće činjenice. Preko 10 % njih prenosi bicikl preko pruge, a jedan muškarac je imao i sjedalicu s djetetom. Preko 13 % osoba koristi ili mobitel ili slušalice dok prelaze prugu, a neki još imaju i kapuljače. Skoro 9 % ljudi ima dodatne torbe pri prelasku preko pruge.
Zbog svega navedenog organizirana je preventivno edukativna akcija na divljem prijelazu uz potok Vrapčak zbog čega je SG:I dobio Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti za 2019. godinu. O ovom projektu upoznati su sudionici na konferenciji ILCAD i konferenciji DOP, a putem medija upoznata je sva javnost i sve strukovno zainteresirane organizacije.
Matrica SKPP – sigurnost, kultura, psihologija i promet (2019)
Željeznička poduzeća ulažu značajne resurse u stvaranje tehničkih uvjeta za odvijanje prometa. Posebna pozornost posvećuje se visokoj stručnosti i savjesnosti željezničkih radnika. Sve to dovodi do toga da je ponašanje drugih osoba, odnosno osoba koje nisu izravno uključene u željeznički promet, uzrok preko 90% izvanrednih događaja. Te činjenice za željeznička poduzeća zahtijevaju sagledavanje šireg konteksta sigurnosti prometa. To je jedan od temeljnih smjerova SG.I. Nije više dovoljno statistički zbrajati broj nastradalih u prometu i zaštiti se od odgovornosti. Društveno odgovorna prijevoznička poduzeća bave se prepoznavanjem ponašanja ljudi u prometu te čovjeka stavljaju u središte prometnog sustava.
U sagledavanju šireg konteksta sigurnosti prometa i traženja rješenja za navedene uzroke izvanrednih događaja sve se više uključuju stručnjaci iz područja psihologije. Promet i psihologija sve češće moraju ići ruku pod ruku. U tom cilju izrađena je matrica koja obuhvaća područja sigurnosti, kulture, prometa i psihologije. Za svako pojedino područje prvo su utvrđeni osnovni elementi koji se prate, a zatim su ti elementi ponderirani prema važnostima. Funkcionalnost matrice testirali su timovi studenata na Međunarodnom Sveučilištu Libertas i na Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina. Analiza primjene matrice provela se je radi ocjenjivanja stanja određenog promatranog područja gdje se križaju cestovni i željeznički (tračnički) promet, podizanje svjesnosti o opasnostima u prometu te poticanje studenata na sustavno razmišljanje. Testiranja su provedena na konkretnim mjestima gdje se susreće cestovni i željeznički (odnosno tračnički) promet. Osim samih rezultata Matrice za pojedina navedena mjesta studenti su navodili svoje primjedbe i prijedloge na sam sadržaj.
Matrica SKPP prezentirana je na konferenciji DOP.
Industrijski kolosijeci (2020.)
Prijelazi cesta preko željezničkih pruga posebno su značajna područja za sigurnost prometa. To su „crne rupe“ u željezničkom i cestovnom prometu. Broj smrtno stradalih i ozlijeđenih na željezničko cestovnim prijelazima (ŽCP) prelazi preko 30 % broja stradalih u odnosu na ukupan broj ozbiljnih nesreća u željezničkom prometu. Kako bi propusti unutar željezničkog sustava bili što manji tehnička su i tehnološka rješenja uređaja na ŽCP-ima dovedena na visoku razinu sigurnosti, pa i certificiranosti.
Postoji jedan dio prijelaza cestovnih prometnica preko pruge kojem nije posvećena tolika pozornost i aktivnosti. Takve akcije ne provode se na prijelazima cesta preko industrijskih kolosijeka. Na tim križanjima postoje određene razlike. Najviše po pitanju prvenstva prijelaza preko križanja ceste i industrijskog kolosijeka. Prema postojećim pravilima i manevarski sastavi i cestovna vozila se trebaju zaustavljati pri dolasku na takva križanja.
Vozači cestovnih vozila zbog nezaustavljanja na industrijskim kolosijecima rade prekršaje jer već iz prethodnih iskustva znaju da se manevarski sastavi zaustavljaju prije nailaska na cestu. Ti prekršaji imaju manju opasnost po pitanju ugrožavanja vlastitih života i zdravlja. Ipak vozači teško krše pravila sigurnosti cestovnog prometa koje policija ne nadgleda te dolazi do stvaranja loših navika kod vozača. Kad se loše navike s prijelaza preko industrijskih kolosijeka nastave i na prijelazima preko željezničke pruge opasnost se značajno povećava.
Osim kršenja propisa od strane vozača cestovnih vozila, svako nepotrebno zaustavljanje pred industrijskim kolosijekom povećava troškove cestovnih vozača, narušava kvalitetu prometnog toka te negativno utječe na okoliš. U cilju utvrđivanja ponašanja cestovnih vozila na prijelazu preko industrijskih kolosijeka izrađeno je istraživanje na tri prijelaza ceste preko industrijskog matičnjaka u kolodvoru Podsused Tvornica. Slična iskustva su i u drugim zemljama Europske unije te bi pronalaženje sustavnog rješenja za prijelaze cestovnih prometnica preko industrijskih kolosijeka moglo imati šire pozitivne društveno odgovorne učinke.
Tijekom 2020. godine snimljeno je postojeće stanje svih križanja cesta s industrijskim kolosijecima i industrijskim matičnjacima na području grada Zagreba. S rezultatima istraživanja i utvrđenim nepravilnostima upoznati su na okruglom stolu svi zainteresirani sudionici.
Botanički vrt (2020.)
Zadnjih stotinjak godina grad Zagreb je rapidno rastao i razvijao se. Kako po broju stanovnika, tako i po površini koju zauzima. To se može vidjeti i po položaju željezničke pruge od Zaprešića, preko Zagreb Glavnog kolodvora (Zagreb GK) do Sesveta. Prilikom gradnje ta je pruga prolazila rubnim dijelovima grada. Tako je nekada Tehnički muzej bio spremište tramvaja, a Studentski centar u Savskoj prostor sajma s poznatim Francuskim paviljonom. Uz tu su prugu nicale i tvornice poput Plive, Francka, Zvijezde, Nade Dimić, Kraša. Zagrebački Glavni kolodvor tako je pozicioniran uz Botanički vrt i Trg kralja Tomislava. Danas se Zagreb GK nalazi u samoj jezgri grada, a pruga je postala prepreka između strogog centra i novijeg dijela grada izgrađenog južno prema Savi. Takva dobra pozicija Zagreb GK privlači preko 60.000 putnika dnevno koji prigradskim vlakovima putuju u školu ili na posao. Prilikom dolaska na kolodvor ili odlaska putnici se kreću na sve četiri strane svijeta. Negdje su pješački tokovi organizirani na regularan način, poput sjevernog smjera: pothodnikom ispod pruge, kroz kolodvorsku zgradu i preko pješačkog prijelaza do tramvajskog stajališta. No, postoje i oni gdje su putnici pronašli neregularne pješačke tokove. Jedan od njih vodi prema zapadnoj strani grada po kolodvorskom području na kojem je zabranjeno hodanje.
Uz taj neregularni pješački put proteže se Botanički vrt u kojem je izgrađena sjenovita šetnica s planom trajnog prolaza za posjetitelje. Osim posjetitelja Botaničkog vrta ta šetnica bi mogla postati siguran i regularni pješački tok od Zagreb GK do Runjaninove ulice na zapadnoj strani kolodvora. Na taj način ne samo što bi Botanički vrt bio najatraktivniji park u centru grada već bi ljepota zelenila postala prometna i turistička atrakcija grada. Put neregularnom stazom po kolodvorskom području do regularne šetnice kroz Botanički vrt je dug te su u nastavku teksta poglavlja koja pobliže opisuju Zagreb GK, promet vlakova i pješačke tokove, Botanički vrt i šetnicu, most preko Miramarske ceste i adrenalinski park te mogućnosti povezivanja aktivnosti u cilju poboljšanja sigurnosti života i zdravlja putnika. Približavanjem putnika Botaničkom vrtu poboljšala bi se kultura življenja u velikom gradu poput Zagreba.
O opasnostima koje vrebaju uz neregularnu stazicu na području Zagreb GK izrađen je video zapis te izrađen stručni rad za Željeznice 21.
Rijeka kao centar povijesne, kulturne i prometne različitosti i povezanosti (2020.)
S aspekta sigurnosti željezničkog prometa tehnička razina sigurnosti i osposobljenost željezničkih radnika na visokoj je razini. Analize izvanrednih događaja u željezničkom prometu pokazuju kako najveći broj ozbiljnih nesreća prouzroče druge osobe. To su osobe koje nisu izravno povezane sa željezničkim prometom poput putnika ili željezničara. Već desecima godina provode se različite preventivne akcije usmjerene prema drugim osobama kao što je akcija „Vlak je uvijek brži“. Povremeno su preventivne akcije željezničkih poduzeća u vezi s događajima izvan željezničkog sustava. Jedan od takvih je i promoviranje Rijeke kao Europske prijestolnice kulture. Europska je prijestolnica kulture titula koja se jednom godišnje dodjeljuje nekom od europskih gradova. Grad je Rijeka „Europska prijestolnica kulture“ u 2020. Titula je gradu Rijeci dodijeljena za program „Luka različitosti“. Grad Rijeka centar je povijesne, kulturne, ali i prometne različitosti i povezanosti. Prometna povezanost odnosi se na Luku Rijeku i Mediteranski koridor. Taj jednogodišnji događaj bila je izvrsna prilika za podizanje razine sigurnosti i kulture u željezničkom prometu.
Temeljem navedenog teza koja je postavljena u radu je da se urbana, umjetnička intervencija na željezničkim objektima u Rijeci može temeljiti na suvremenim smjernicama društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja. U prvom redu bilo je potrebno napraviti analizu stanja željezničkih objekata na kojima je moguće provoditi urbanu umjetničku intervenciju. To su željeznički mostovi, željezničko cestovni i pješački prijelazi, željezničke ograde, željeznička pruga i druge zgrade. Metodom promatranja i fotografiranja postojećeg stanja izrađena je podloga za sinteze stečenih informacija i znanja. Očekivani je rezultat rada utvrđivanje i provođenje preventivnih akcija na željezničkom području u Rijeci te smanjenje broja izvanrednih događaja.
Rezultati studije prezentirani su na konferenciji DOP.
KORACI KOJI ČINE RAZLIKU
Projekt Koraci koji čine razliku povezuje projektne aktivnosti projekata Hobotnica sa stavom! sa aktivnostima Ima li budnih? Izaberi život! u smislenu cjelinu kako bi značajnije utjecao s jedne strane na ranjive skupine u prometu, a s druge strane na prometne planiranje koji u prometna rješenja moraju uključivati nesavršenost u ponašanju sudionika u prometu.
Koraci koji čine razliku na području kolodvora Zagreb Borongaj
Tijekom 2022. godine na području kolodvora Zagreb Borongaj smrtno su stradale četiri osobe. Brojne edukativne akcije i upozorenja nisu dovoljni, a povodom toga je SGI predložio nekoliko rješenja. U Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa u RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine Ministarstvo unutarnjih poslova prepoznaje čovjeka kao najodgovornijeg čimbenika. I to kroz tri razine odgovornosti: odgovornost sudionika cestovnog prometa, odgovornost kreatora ili planera prometa te odgovornost upravitelja infrastrukture.
Ta odgovornost najbolje se vidi upravo na području željezničkog kolodvora Borongaj i ŽCP-a Trnava. Vjerojatno je neobično spominjati sudionike cestovnog prometa kao odgovorne za nesreće u željezničkom prometu, ali činjenica je da su u manjoj mjeri korisnici ŽCP Trnava putnici u željezničkom prometu, željeznički radnici pa i vozači cestovnih vozila. Preko 80 % to su građani s područja Donje Dubrave koji kao sudionici cestovnog prometa trebaju doći iz točke A u točku B i tom prilikom prelaze preko željezničke pruge.
Edukacija i prevencija nisu dovoljni jer građani i dalje rade nedozvoljene i rizične radnje i ugrožavaju svoje živote i zdravlje. Tu počinje odgovornost kreatora ili prometnih planera. Nužno je prepoznati poziciju kolodvora Zagreb Borongaja za istočni dio Zagreba. Proteže se duljinom 3 km i dijeli Donju Dubravu na dva dijela. Na tih 3 km postoje pothodnici u stajalištu Maksimir i stajalištu Čulinec te pješački prijelaz u Osječkoj ulici. Na svim ostalim mjestima se pješaci i biciklisti snalaze kako prijeći s jedne strane pruge na drugu.
Malo tko bi se odlučio hodati 20 minuta dulje na jednu ili drugu stranu do jednog od pothodnika. Zbog toga dolazi do stvaranja divljih prijelaza preko pruge na cijelom području kolodvora. I taj problem nepostojanja dovoljnog broja pothodnika je potrebno sustavno riješiti.
Bitno je sagledati dinamiku i intenzitet prometa, bilo željezničkog, bilo pješačkih i biciklističkih tokova. S obzirom da se do sada unaprjeđenje sigurnosti prometa gledalo kroz statističke podatke o nesrećama te smrtno stradalim i ozlijeđenim osobama.
Kad netko strada kasno je. Kreiranje treba temeljiti na svakodnevnom ponašanju. Na području ŽCP Trnava i svih ostalih regularnih i neregularnih prijelaza na području kolodvora Zagreb Borongaj potrebno je krenuti s utvrđivanjem dinamike i intenziteta prometa.
Od toga koliko vlakova prođe i kad ih je najviše do toga koliko pješaka, biciklista pa i vozača mopeda prijeđe preko ŽCP Trnava i koliko njih radi prometni prekršaj i zašto. Visoki intenzitet obuhvaća preko 75 vlakova u 24 sata i preko 7500 vozila u 24 sata. Zato je uz prometne planere potrebno uključiti i psihologe. I jedne i druge imamo u blizini na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj.
Upravo na temelju tih podataka, smatraju, Grad Zagreb bi trebao izgraditi učinkovito rješenje u dvije razine. Tu je i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa koji rješava crne točke, a prijelaz s jedne strane Donje Dubrave na drugu stranu u Trnavi, obuhvaćeno je područjem 8 NPSCP – Aktivni sudionici u prometu (pješaci i biciklisti).
Ako netko kaže da nema dostatnih financijskih sredstava, možemo samo reći kako je Matija Mandić iz KONG ICT na Konferenciji o sigurnosti cestovnog prometa iznio zanimljiv podatak: jedna smrtno stradala osoba u prometu za Republiku Hrvatsku je trošak od 10 milijuna kuna. Samo ove godine su na području kolodvora Zagreb Borongaj smrtno stradale 4 osobe.
Tijekom provedbe projekta „Hobotnica sa stavom – Koraci koji čine razliku“ često se od lokalnog stanovništva i vijećnika GČ Donja Dubrava čuli: stav „Tu ljudi ginu više od 50 godina, nije to ništa novo!“
SGI stoga podržava i predlaže:
1. Prepoznavanje sudionika cestovnog prometa koji stradavaju na području željezničke infrastrukture
2. Uključivanje kreatora prometa i psihologa u rješavanje problema prelaska stanovnika Donje Dubrave s jedne strane pruge na drugu te rješavanje crne točke na području željezničkog stajališta Trnava
3. Izgradnja infrastrukturnog rješenja u dvije razine
4. Pretvorimo Trnavu iz mjesta stradavanja na pruzi u mjesto života, druženja i inovativnih rješenja
„Koraci koji čine razliku“ & stav koji se izdvaja u mnoštvu drugih – Studentski kampus Borongaj
„Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja studentskog Kampusa Borongaj nalazi se u istočnom dijelu Grada Zagreba na području gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Površine je oko 85 ha. Prostor znanstveno-učilišnog Kampusa smješten je između konsolidiranih urbanih četvrti Maksimira i Ravnica sa sjeverne strane, industrijske zone Žitnjak sa zapadne i južne strane te nekonsolidiranih stambenih naselja s istočne strane. Izvan njegove granice obuhvata mogu se iščitati vrlo različite suburbane i urbane strukture – bez ostvarenih međuodnosa u funkcionalnom i oblikovnom smislu. Kampus je smješten na središnjoj gradskoj osi u smjeru istok – zapad, te stoga ima izrazito povoljan geoprometni položaj zahvaljujući neposrednoj blizini željezničke pruge sa sjeverne strane, te planiranom produžetku Ulice grada Vukovara s južne strane obuhvata.
Na putu prema studentskom Kampusu na Borongaju, ako dolazimo sa sjeverne strane, neminovno nas dočeka željeznička pruga koju moramo prijeći ako želimo stići u Kampus. Pruga koja je nekad spajala prigradska mjesta sa gradom, danas u sredini naselja, postaje problem i izazov, kako i otkuda pravilno i brzo stići na drugu stranu prema Kampusu. Sa strane zapada nalazi se željezničko stajalište Maksimir, sa strane istoka željezničko stajalište Trnava, a koji su međusobno udaljeni oko 2km. Gotovo u sredini i po vertikali nalazi se u smjeru juga Kampus, a sa sjeverne strane pruge i stajalište ZET-a. Današnje generacije studenata vole svaku svoju slobodnu minutu i često u zadnji čas love predavanje ili pak autobus za povratak kući. Pri tome biraju najkraći put po vertikali prema jugu kroz zaraslo i nepregledno šipražje i utabani zemljani put. Znatiželjom vođeni prošetali smo tim putem kako bi shvatili čari prometnog rizika korištenjem „divljeg“ (nedozvoljenog) željezničkog prijelaza. U 15tak minuta koliko je potrebno od autobusnog stajališta, preko “divljaka” pa do stražnjeg ulaza u Kampus, susreli smo nekoliko studenata koji su potvrdili da čitavo svoje studiranje prolaze tim putem jer im je najkraći…
Postojanje problema utvrđeno je temeljem statistika iz područja sigurnosti željezničkog prometa, ali i svakodnevnog susretanja sa situacijama gdje ljudi hodaju i prelaze preko željezničke pruge. Zbog toga je napravljena preliminarno istraživanje i analiza dionice pruge od Podsuseda do Sesveta. Provedeno je brojanje nedozvoljenih prijelaza preko pruge na „divljim“ prijelazima prema studentskom Kampusu Borongaj. Rezultat je poražavajući i kao takav nas je motivirao da se aktiviramo.
Kampus Borongaj obuhvaća cca 4.500 studenata različitih fakulteta: Fakulteta prometnih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatskog studija i Ekonomskog fakulteta. Ako samo 10% studenata odluči ući u rizik korištenja „divljeg“ željezničkog prijelaza, govorimo o brojci od 450 studenata.
Realizacija projekta
Projekt: „KORAK KOJI ČINI RAZLIKU & STAV KOJI SE IZDVAJA U MNOŠTVU DRUGIH“ – Edukativno preventivni koncept o sigurnom i zdravom načinu života u prometu studenata Kampusa Borongaj koji se sastoji od tri dijela:
1. Edukativno preventivne akcije u prometu:
2. Edukativno preventivne akcije za sve studente Kampusa Borongaja i OŠ u blizini na temu sigurnosti i zdravog života u prometu (osnovni prometni postulati, poštivanje prometnih pravila, „u zdravom tijelu zdrav duh“, stvaranje dobrih navika, usvajanja novih znanja, prometne kulture i korekcija rizičnog ponašanja):
3. „Edukativna staza –„KORAK KOJI ČINI RAZLIKU & STAV KOJI SE IZDVAJA U MNOŠTVU DRUGIH“ (ruta / staza od stajališta Trnava koja vodi do studentskog Kampusa u trajanju od 15 minuta hoda)
– Informativne, edukativne i preventivne poruke o zdravom životu, pravilnom i nužnom ponašanju u prometu, naročito uz željeznicu te stvaranju dobrih navika.
4. Uključenje građana u aktivnosti projekta te informiranje šire javnosti – građani grada Zagreba biti će upoznati s projektom kroz promotivne najave i izjave za medije: prije, tijekom i poslije akcija, na otvaranju „Edukativne staze“, kroz tjednu komunikaciju putem društvenih mreža i weba tijekom trajanja projekta.
5. uključivanje volontera u projektne aktivnosti – ,rojanje korisnika „divljih“ prijelaza u vršnim satima, ispitnim rokovima, komunikacija / dijeljenje edukativnih i promotivnih materijala za vrijeme preventivnih akcija, osmišljavanje poruka o sigurnom i zdravom životu te edukacije / Radionice / Info korner
Školica za život - Video identitet HSS (2020.)
U zagrebačkoj Trnavi na stazici između ŽCP i Resnika niknula je zabavna radionica koju djeca iz kvarta, ali i odrasli, mogu obojati. Kredom se ilustracija oboja i tako šareno krasi stazicu sve do slijedeće kiše koja bojanku i boje ispere i pripremi za novi val oslikavanja.
Rad potpisuju akademski slikar i street art umjetnici. Rad je pomalo dječji, ali takva je i bila zamisao, da se približimo djeci i mladima koji svakodnevno prelaze preko pruge. Nisu zanemarive brojke da kampus obuhvaća 4500 studenata te da su 128 osnovnoškolaca iz Resnika polaznici OŠ ‘M.J. Zagorka’ koja se nalazi s druge strane pruge. Ovaj rad je nastao upravo zbog njih.
Proaktivnim aktivnostima želimo studente informirati i educirati o prometu kao takvom, o prometnim pravilima koji su nužnost i preduvjet sigurnosti, prevenirati neželjena rizična ponašanja i stradavanja.
Cilj nam je upozoriti na kritična ponašanja i rizike takvog ponašanja, motivirati, pokrenuti i potaknuti na ostvarivanje i aktivno sudjelovanje u zajednici te stvaranje sigurnijeg i zdravog prometnog okruženja, socijalno prihvatljivog ponašanja korisnika i sudionika prometa, smanjenje broja nesreća, ozlijeđenih i stradalih, težnja ka ‘0 nesreća’, podizanje stupnja prometne kulture, stvaranje pozitivnih stavova o prometu, izgradnja uzajamne tolerancije, promjena stečenih negativnih stavova, razvijanje solidarnosti, ljudskih i etičkih odnosa te svijesti o potrebi očuvanja ljudskog zdravlja i života i razvijanje svijesti o zaštiti okoliša”, objašnjavaju iz Instituta.
Inače, kraj tog prijelaza, nažalost, česte su nesreće. Nedavno su nastradale četiri mlade osobe.
Priča o Hendrixu
Na spomen imena Hendrix, prva asocijacija je da govorimo o poznatom gitaristu Jimiju Hendrixu. Ova priča ima poveznicu s glazbenim genijem. Prije nego što ispričamo priču, želimo se zahvaliti tvrtki Skira koja nas je podržala sa uvodnim videom. (https://www.youtube.com/watch?v=TkAtvnXGKM8)
Kada govorimo o mostovima, govorimo o građevinama koje spajaju obale i ljude. Imaju primarno političku i društvenu funkciju, ali i estetsku vrijednost. Neki se ističu ljepotom, neke veličinom, a neki zanimljivim pričama.
Željeznički mostovi najviše privlače ljude svojom ljepotom i dostupnošću.
Tehnički podaci o Hendrixovom mostu
Službeni naziv mosta je Novi željeznički most. Stari jednokolosiječni most sagrađen je 1862. godine i nalazio se nekoliko metara uzvodno od sadašnjeg. Bio je to prvi željeznički most preko Save. U to vrijeme željeznički most je bio najveća i najsloženija građevina u Hrvatskoj. Novi, dvokolosiječni most sagrađen je krajem 1939. godine.
Danas postoji 8 mostova na glavnom toku rijeke, a na području grada. Željeznički most je u sredini, blizu svih važnijih prometnica i u stambenoj zoni. U blizini je javnog prijevoza, sportskih i noćnih klubova. Nalazi se na mjestu punom ljudi i danju i noću.
Tip mosta je lučni most s poznatom Langerovom gredom. Materijal je čelik s kopčama. Ukupna dužina je 306 m, širina 9 m, najveći raspon 135 m. Frekvencija prometa je prosječno 100 vlakova dnevno. Boja je zelena.
Ime
Službeni naziv mosta je Novi željeznički most. Jer je gotovo na mjestu staro mosta koji je bio tek nekoliko metara uzvodno. Nitko ne koristi to ime. Čak sam i sigurna da ga malo tko uopće i zna. Obično ga zovu željeznički most, zeleni most zbog svoje boje ili Hendrixov most po poznatom grafitu. Za vrijeme Univerzijade 1987. neki je tip koji je visio s mosta prvi put napisao ime svog omiljenog gitariste.
Nije ni slutio da će njegov grafit obilježiti most za sva vremena. Lokalnoj samoupravi i Hrvatskim željeznicama nije se svidio grafit jer je predstavljao “devastaciju” i odlučili su ga maknuti. Prelakirati zelenom bojom. Nakon nekoliko dana na istom mjestu pojavio se novi grafit Hendrix. Lokalna vlas nije htjela ignorirati problem i opet su naziv prefarbali.
Nakon nekoliko dana, pogađate, grafit je opet bio na istom mjestu. Stoga lokalna vlast kreće u borbu s grafiterom i lokalnom zajednicom. Čak su unajmili zaštitara da čuva most od ljudi, ali ne i da čuva ljude od mosta.
Stalno ispisivanje grafita na mostu dovelo je do toga da je naziv prepoznat od lokalnog stanovništva. Već 26 godina traje inicijativa lokalne zajednice da se most preimenuje u Hendrix.
Taj sukob između lokalne samouprave i zajednice doveo je do velikog broja hodanja i penjanja na most, odnosno do rizičnog ponašanja na mostu.
Zgrada s posebnom aurom
Hendrix most je građevina s posebnom aurom. Privlači gotovo sve:
– Dio je turističke ture
– Opjevana je u pjesmi poznate grupe Vatra, u stihu “na vrhu Hendrixova mosta…”
– Grafiteri su po gradu ispisali razne varijacije grafita Hendrixovog mosta
– Slikano je više od milijun puta, čak do točke opasnosti za samog fotografa
– Ispod mosta kipar je izradio kamenu skulpturu naziva Vodan
– Mladi umjetnik kreirao je Hendrix nakit
– Poznati brendovi napravili su mnoge reklame (1,2,3)
– Nalazi se na etiketi 2 domaća craft piva (1,2)
Youtube SGI video
Na vrhu mosta zatekli smo rizično ponašanje. Pruga bi trebala biti samo za željeznički promet, ali nije. Uvijek se nađe neki znatiželjni egzibicionist željan izazova. Ispod mosta je mnogo aktivnosti na otvorenom, sportskih i kulturnih događanja. Najpoznatiji su Green River Festival i Hendrixov polumaraton.
Slike mix
To je ključni dio gdje i kako je moguće spojiti atraktivnost i posebnosti Hendrix mosta s poboljšanjem sigurnosti prometa i smanjenjem rizičnog ponašanja.
Pristup Vision zero prepoznaje pogreške u ljudskom ponašanju i traži učinkovita sigurnosna rješenja. Mi u safety guru institutu također prepoznajemo rizično ponašanje na Hendrixovom mostu te smo odlučili djelovati prije nego se nove nesreće dogode.
Problem
Osim svojom ljepotom, Hendrixov most privlači i rizično ponašanje. Broj klasičnih željezničkih nesreća je mali, ali je most poznat po samoubojstvima i izazovima mladih. Godišnje se bilježi 10tak penjanja ili hodanja po mostu, pojedinaca ili grupe.
Slika mix
Pristup je jednostavan. Ograde nema. Put postoji. Dovoljno je nekoliko koraka da stignete na stazu blizu mosta. Još korak dva i naći ćete se na mostu. Postoji znak upozorenja i zabrane, ali je uništen.
Željeznički mostovi su nalik svim drugim mostovima, ali kriju i opasne trenutke:
– nema mjesta / staze za pješake
– vlak je širi od same pruge
– postoji struja i velika je opasnost od strujnog udara
– most ima kopče i nije stabilan za hodanje
– kada vlak dođe do mosta, stvara vibracije i velika je opasnost od pada sa vrha mosta.
Godine 2018. dogodila se nesreća sa smrtnim ishodom i kraj ograde se može vidjeti lampaš. 🙁
Mlad, ali ne toliko pametan
Ovaj kratki dio videa prikazuje jedan od najgorih primjera rizičnog ponašanja na mostu, a može se pronaći na youtube-u:
https://www.youtube.com/watch?v=tjKTJhOgmBI
Youtube video mladi na hendrixu
Rizično ponašanje nije problem samo za ljude koji vole izazove. Navodimo svjedočenje strojovođe koji je susreo skupinu djece koja su šetala mostom. Za njega je to bila stresna situacija. U posljednjoj sekundi zaustavio je vlak.
Dolaskom vlaka br. 961 ispred mosta strojovođa je primijetio skupinu djece koja su hodala mostom, zbog čega je odmah počeo kočiti. Nakon što se vlak zaustavio, grupa djece se udaljila s mosta. Strojovođa je, nakon što se uvjerio da je pruga prohodna, nastavio vožnju.
Mladić sa slike danas može slaviti drugi rođendan, a meni je uzeo dvije godine života – rekao je strojovođa. (13. studenog 2020.)
Nedostatak statističkih podataka
Ne postoje javne statistike izvanrednih događaja ili samoubojstava na mostu od strane lokalne uprave, željeznice ili ministarstva unutarnjih poslova. Postoje samo objave u medijima i komunikacija lokalne zajednice na društvenim mrežama koja ukazuje na rizično ponašanje i stradavanje na mostu.
Kada u tražilici Google upišemo Hendrixov most – dobijemo puno različitih tema postova – od pojašnjenja veze između mosta i hendrix imena, inicijative za preimenovanje imena mosta, postovi o penjanju, hodanju, rizicima, tik tok izazovima, nesrećama, smrtnim slučajevima, pokušaju samoubojstva, hendrix polumaratonu…
Postoji i stranica koja je “podrška” penjačima i daje im upute kako i gdje najbrže stići do vrha te koju opremu (obuću) koristiti.
Pronašli smo i anđele sigurnosti (stanovnike) koji zovu policiju pri svakom penjanju ili hodanju. Zamislite da sigurnost na mostu ovisi o empatiji nekog susjeda na balkonu ili žene u dućanu kod mosta.
Neka od SGI rješenja vezana su za aktivnosti ispod mosta
– Info ploče s qR kodom s pravilima ponašanja i upozorenjem o opasnostima rizičnog ponašanja
– Obrazovanje
– Novi edukativni i promidžbeni materijal za sve stanovnike, posebno za mlade
– Suradnja s grafiterima, stvaranje novog prostora za grafite na zidovima ispod mostova
– Bojanjem kopči mosta može se mostu vratiti stari sjaj
– Motivacijske kartice / fokus na njegovanje zdravih aktivnosti
– Kroz sport i korake koji čine razliku u prometnoj i željezničkoj sigurnosti
Ove godine smo održali predavanja o Hendrix mostu na 3 sveučilišta. Studentima smo podijelili edukativne letke i motivacijske kartice s nekim od najboljih citata Jimija Hendrixa. Bit kartice je da kada se suočimo s izazovom ili negativnošću, pročitamo citat koji nas pozitivno motivira, prebacuje fokus na ono bitno i pomaže nam u rješavanju problema ili izazova.
Karticu možete držati u torbi, novčaniku, pokloniti prijatelju ili kao bookmark…
Sudjelovali smo i na Hendrix polumaratonu s našom maskotom hobotnicom sa stavom i koracima koji čine razliku!
Glazbenu podlogu za promotivna videa napravio je naš prijatelj i član SGI Mario Dautović. Hvala Mario!
Youtube SGI video
Na kraju, imam jedno pitanje za vas. Trči li netko od vas utrke? Koje udaljenosti trčite? Pridružite nam se sljedeće godine u utrci i stvaranju zdravih i sigurnih koraka ispod Hendrixovog mosta.
SPORTOM DO SIGURNOSTI
Projekti koji su došli do izražaja u vrijeme pandemije kad su pojedinačna kretanja bili jedini oblici sportskih aktivnosti. U tim aktivnostima se mogu lakše upoznati s prometnicama po kojima se kretalo nego kad se vozi osobni automobil. U drugoj fazi su projekti postali poveznica sigurnosti i kulture u prometu sa aktivnim načinom života, upoznavanjem prometnog sustava te turističkog upoznavanja odredišta izvan mjesta stanovanja.
Aktivno bavljenje sportom od najmanjih nogu bitno je za mentalno i tjelesno zdravlje kako djece tako i odraslih. Aktivno kretanje, bilo da je riječ o hodanju, trčanju ili vožnji bicikla, smanjuje potrebu za korištenjem sobnih automobila. Manji broj osobnih automobila povećava kako razinu sigurnosti prometa tako i bolji okoliša za sve nas. Sportom u sigurnosti obuhvaćamo natjecateljske, rekreativne i memorijalne utrke pa i treninge po prometno zanimljivim trasama. Tijekom provedbe aktivnosti bilježe se prometne situacije, značajke određenih odredišta ili trase te posebnosti same utrke i sudionika u prometu. Temeljena poruka koju SGI šalje ovim projektom je: Želiš li juriti gradim ulicama, trči bez ograničenja brzine!
Jači od korone (2020.)
Tijekom pandemije COVID-19 pokrenute su virtualne utrke pod nazivom Jači od Korone koje su za cilj imate održavanja zdravlja kretanjem na siguran način, ali i održavanja komunikacije među trkačima putem društvenih mreža. Prvo je organizirana jedna virtualna utrka, a zatim još pet virtualnih utrka u jednu malu ligu Jači od Korone. Članovi SG.I su se uključili u virtualne utrke te tijekom trčanja „mjerili Zagreb“ i bilježili prometnu situaciju po gradskim ulicama od istoka do zapada te od sjevera do juga. Pri tome su prvu utrku posvetili stradalnicima razornog potresa u Zagrebu.
O svemu su napravljeni video zapisi te su rezultatu prezentirani na konferenciji DOP.
Pojedinačna sudjelovanja na utrkama
Posebna pozornost pri odabiru utrka bila je posvećena humanitarnim utrkama kojima se pomaže onima najugroženijima. Tako smo sudjelovali na Mliječnoj stazi i na humanitarnoj utrci Vukovarski leptirići
Pored humanitarnih utrka privlačile su nas utrke koje su promovirali spoj s prirodom tako smo sudjelovali na Čaplja ligi uz potok Trnava u Dubravi te na Ranger RUN u Lonjskom polju.
SGI.I je bio sponzor sportskih majica za tim Running is our Teraphy na Zagrebačkom noćnom ceneru i to je bio pokretač za trčanje različitih utrka s našom omiljenom Hobotnicom sa stavom.
Srce i duša u prometu
Potaknuti idejom bilježenja različitih prometnih situacija na utrkama pokrenute su aktivnosti „Srce i duša u prometu“ gdje si različite situacije prilikom trčanja, hodanja i vožnje biciklom bilježe kao video zapisi na službenom youtube kanalu te pišu blogovi za web stranicu.
Diši
Tijekom 2024. godine u suradnji s Atletskim klubom JAK Jasenovac i Udrugom maratonaca Sisačko moslavačke županije „Heroji ne umiru“ pokrenuto je sudjelovanje na 18 utrka Hrvatske atletske cestovne lige i nizom memorijalnih i humanitarnih utrka te drugih zanimljivih utrka koje se nisu mogle propustiti. O svakoj utrci i priči snimljen je video zapis za youtube kanal, a blogovi će biti spojeni u knjigu Diši za promet.
Čiko
tekst
Pionirac (2021.)
tekst
Ekotlon (2021.)
Tradicionalno se svake godine na jezeru Bundek organiziran utrka Ekotlon kojom se promovira važnost upravljanja okoliša. Tijekom utrke sudionici uz trčanje nose sa sobom vrećicu za smeće i skupljaju otpad na koji usput naiđu. Naravno nismo mogli propusti ovu utrku i dali smo podršku čišćem Bundeku, Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj.
Zagreb GK (2021.)
Pušenje u vlakovima već dugi niz godina nije dopušteno, pa putnici koriste koju mitu prije polaska za zapaliti cigaretu na peronu. Kako nema uređenih mjesta i pepeljare, većina opušaka završi uz kolosijek pored perona.