Zabrane u prometu nisu tu da nam otežaju kretanje, nego da nas zaštite i da očuvaju ono što nam je važno – živote, zdravlje, imovinu i okoliš. U osnovi, one funkcioniraju kao preventivni “sigurnosni pojas” u pravilima – sprječavaju nesreće prije nego što se dogode.

�

Postoje dva glavna razloga za zabrane:

Zaštita ljudi

Kada postoji značajan rizik od ozljeda, bolesti ili smrti.

Primjeri:

prometni znak koji zabranjuje vožnju opasnom cestom,

zabrana kupanja zbog jakih struja ili zagađenja,

zabrana penjanja na mostove ili objekte zbog opasnosti od pada.

Zaštita okoliša i imovine

Kada bi ljudska aktivnost mogla uništiti prirodu, kulturnu baštinu ili infrastrukturu.

�

Primjeri:

zabrana paljenja vatre u šumi radi sprječavanja požara,

zabrana lova ili ribolova radi očuvanja vrsta,

zabrana ulaska u zaštićena područja radi očuvanja ekosustava.

�

Zašto su prometne zabrane posebno važne?

Prometna pravila i znakovi proizlaze iz analiza prometnih tokova, mjesta nesreća, ponašanja sudionika i fizikalnih ograničenja (brzina zaustavljanja, vidljivost, reakcijsko vrijeme).

�

Primjeri:

STOP – postavlja se na raskrižjima s lošom preglednošću gdje bi i mala pogreška mogla izazvati nesreću.

Ograničenje brzine – smanjuje rizik od teških ozljeda pješaka i biciklista, posebno u naseljenim područjima. Istraživanja pokazuju da udarac vozila pri 50 km/h nosi 80% vjerojatnost smrti pješaka, dok se ta brojka smanjuje na 10% pri 30 km/h (OECD/ITF, 2018).

�

Zašto ljudi krše prometne zabrane?

Unatoč jasnoj svrsi, dio ljudi – vozači, biciklisti, pješaci i korisnici romobila – pravila zanemaruje.

Razlozi se dijele na psihološke i društveno-kulturološke.

�

Psihološki razlozi

1. Otpor prema autoritetu

Prema teoriji reaktancije (Brehm, 1966.), kada ljudi osjećaju da im se ograničava sloboda, javlja se motivacija da tu slobodu “vrate” – često upravo kršenjem zabrane.

2. Iluzija kontrole

Mnogi precjenjuju vlastitu sposobnost procjene rizika – “stići ću prije auta” ili “ovo crveno je sigurno”.

Studije pokazuju da vozači smatraju kako oni sami mogu sigurno riskirati, dok rizik pripisuju drugima (Fuller, 2005).

3. Socijalna imitacija

Ako vidimo da drugi prolaze kroz crveno ili prelaze cestu izvan zebre bez posljedica, naš mozak to interpretira kao prihvatljivo. To je oblik normativnog učenja (Cialdini & Goldstein, 2004.).

4. Automatizam i navika

Ponovljeno kretanje istim rutama može dovesti do “mentalnog autopilota”, smanjujući pažnju i osjetljivost na znakove.

5. Stres i impulzivnost

Prema dual-process teoriji odlučivanja (Kahneman, 2011.), u žurbi i pod stresom aktivira se “Sustav 1” – brz, intuitivan, ali manje precizan, što povećava pogreške.

�

Društveni i kulturološki razlozi

1. Niska svijest o posljedicama

U zajednicama gdje se o prometnim nesrećama rijetko govori, pravila se doživljavaju kao formalnost.

2. Slaba provedba

Kada su kontrole rijetke i kazne blage, ljudi zaključuju da su pravila neobavezna (teorija odvraćanja, Paternoster, 2010.).

3. Pritisak grupe

Kad većina krši pravilo, pojedincu je teže ostati iznimka – mehanizam poznat kao konformizam (Asch, 1955.).

4. Promet kao natjecateljska arena

Vozači koji žele “biti prvi” i pješaci koji “pretrčavaju prije auta” često su motivirani kompetitivnošću, a ne racionalnom procjenom rizika.

�

Zašto kazne same nisu dovoljne?

Iako kazne mogu privremeno smanjiti prekršaje, trajno ponašanje mijenja se samo kombinacijom:

Edukacije – objašnjenje zašto pravilo postoji (znanstvena podloga + primjeri iz stvarnog života).

Razvoja prometne kulture – stvaranje zajedničkog uvjerenja da su pravila zaštita, a ne prepreka.

Empatije – osvješćivanje da naš prekršaj može ugroziti nekog drugog.

Samorefleksije – prepoznavanje vlastitih impulsa i navika koje nas vode u rizik.

Prometna pravila vrijede za sve – bez iznimke.

Svaki put kad poštujemo ograničenje brzine, stanemo na STOP ili prijeđemo cestu na zebri, činimo to ne samo za sebe, nego i za sve oko nas.

�

U prometu smo povezani – sigurnost je zajednički projekt, a ne individualna pobjeda.

�

I, kao što bi rekla Hobotnica sa stavom :

“Pravila nisu tu da te sputaju – nego da te vrate kući živog i nasmijanog.”

�

#mojapažnjauprometu #koracikojičinerazliku #hobotnicasastavom #mislimdaklepostojim