Genova je obalni grad na sjeverozapadu Italije. S oko 600.000 stanovnika u 2011. godini, šesti je po veličini grad u Italiji i jedan od najvećih gradova na Mediteranu. Proteže se 34 km duž obale i po okolnim brežuljcima. Genova je najveća morska luke u Italiji i veliko prometno raskrižje. Šezdesetih godina prošlog stoljeća postala je dio talijanskog industrijskog trokuta zajedno s Milanom i Torinom. Zahvaljujući brodogradilištima i čeličanama bila je jedno od glavnih gospodarskih središta Italije. Kriza u industrijskom sektoru krajem 20. stoljeća potaknula je grad da potraži nove mogućnosti u turizmu i uslugama, visokoj tehnologiji i zelenoj ekonomiji.
Posljednjih 25 godina niz međunarodnih događaja približio je Genovu ljudima i izvan Italije. U najvažnije događaje ubrajaju se nogometne utakmice Svjetskog prvenstva, proslava Columbus kojom se obilježilo 500 godina od otkrića Amerike, domaćinstvo samita skupine G8. Dio starog grada proglašen je UNESCO-vom svjetskom baštinom, a ono što je posebno važno, Genova je 2004. godine bila Europska prijestolnica kulture.
Cijela priča o Genovi podsjeća na Rijeku, hrvatski grad koji je ove godine Europska prijestolnica kulture. Također je pomorska luka i dio Mediterana. Ne treba zanemariti niti nekad jaku industriju, osobito brodogradnju, ali i krizu gospodarstva koja se osjeća i danas. Osim što je poznata po nogometu, Rijeka se ponosi vaterpolom, rukometom pa i drugim sportovima.
Rijeka u svom zaleđu ima visoravan Ćićariju. Rijeka je četiri puta manja od Genove. U Genovi ima puno toga za pogledati: povijesno središte, uređenu rivu, umjetnička i kulturna mjesta, muzeje, arhitektonska i umjetnička rješenja, ulice i trgove, parkove pune mediteranskog bilja, masline i vinovu loza, restorane i klubove, dvorce i utvrde.
Ipak, ono što privlači posebnu pozornost je način kako se Genova suočila s problemom javnog prijevoza. Mnogi putnici moraju svakodnevno biti prevezeni na vrh strmih brežuljaka oko grada pa stoga postoji mnogo žičara i uspinjača. Osim izuzetnih tehničkih rješenja, one izazivaju divljenje i zbog svog arhitektonskog bogatstva.
Žičara Zecca-Righi i željeznička pruga Granarolo najzanimljivija su građevinska rješenja koja voze putnike od središta grada do vrha brežuljaka u samo par minuta.
Rijeka je klasičan mediteranski lučki grad prepun cestovnih vozila u samom središtu. Kao i Genova, suočava se sa problemom javnog prijevoza. Rijeka je početak nekadašnjeg Vb željezničkog koridora i veliko prometno čvorište, ali u ovom kontekstu se ističe jednom posebnom prugom. To je pruga od kolodvora Rijeka do kolodvora Rijeka Brajdica po kojoj danas prometuju samo teretni vlakovi za prijevoz kontejnera.
Prigradski promet je bezuspješno osposobljavan na relaciji Opatija-Matulji-Rijeka-Sušak Pećine-Škrljevo. Ova pruga prolazi kroz samo središte grada i izravno dodiruje cestovnu infrastrukturu. Zbog toga je postala problem grada.
Pokuša li se zamisliti putnički promet na njoj, već sutra bi mogla postati prometna, turistička i kulturna atrakcija.
Prometna – jer bi se njome moglo povezati centar grada sa suvremenim trgovačkim centrom u blizini kolodvora Sušak Pećine, te bi se mogla priključiti dosadašnjem prigradskom prometu.
Turistička – jer bi njome mogli prometovati atraktivni gradski vlakovi, a posebno ako bi se tamo negdje oko Tržnice napravilo željezničko stajalište.
Kulturna – jer bi se pruga mogla oslikati kao pruga različitosti u gradu različitosti.
Ta pruga bi mogla postati pruga koja povezuje Rijeku i Genovu, kako kroz svoje sličnosti, tako i kroz svoje različitosti.
Autor: Dražen Kaužljar
Foto: Internet
Kategorija: Promet
